Traži

Smokvina.hr

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju na Zemljinoj južnoj polutki.
Australija se proteže od 10° do 45° južne geografske širine (racunajuci i Tasmaniju) i 113° i 115° istocne geografske dužine. Citavom svojom površinom nalazi se na južnoj zemljinoj polutci. Obuhvaca kopno Australiju i otok Tasmaniju te mnoge male otoke oko kopna. S tri strane Australiju okružuju velike površine Tihog (na istoku) i Indijskog oceana (na jugu i zapadu). Samo je na sjevernoj strani nizovima otoka donekle povezana sa Azijom. Zbog te prirodne izolacije, tj. udaljenosti od drugih kontinenata geografski položaj Australije se cesto karakterizira kao nepovoljan, medutim baš zbog toga su se u Australiji razvile posebne biljne i životinjske vrste.

U starom i srednjem vijeku za Australiju se u Europi nije znalo, ali se pretpostavljalo da u južnim morima postoji kopno koje bi "održavalo ravnotežu" izmedu kopna i mora na Zemlji. Njega su srednjovjekovni geografi nazivali "Nepoznata južna zemlja" (Terra australis incognita). Otuda ime Australija koje se javlja prvi put u XVI. stoljecu. Nesumnjivo je da su u nju prije Europljana dolazili Indonežani. Do sjevernih obala prvi su od Europljana doprli Portugalci i Španjolci. Portugalac Luis Vaes de Torres je oko 1588. godine prošao kroz morski prolaz izmedu otoka Nove Gvineje i poluotoka York, danas zvan Torresov prolaz. S vecim istraživanjima obala Australije zapoceli su od 1605. do 1606. Nizozemci ciji je moreplovac Abel Janssen Tasman, oplovljavajuci je sa sjevera, zapada i juga, dospio na otok za koji je smatrao da je "Terra Incognita". Taj je otok po njemu dobio ime Tasmanija.

Nizozemci se, imajuci u posjedu bogata indonežanska otocja, nisu osobito zanimali za ekonomsko iskorištavanje relativno neplodne i gotovo bezvodne Australije. Tek ju je britanski moreplovac James Cook podrobnije istražio. Zadatak njegove ekspedicije bio je da se otkrije putanja planete Venere. Vršio je istraživanja od 1768. do 1789., a godinu dana po završetku te ekspedicije poginuo je na Havajima od strane domorodaca. Cook i njegova flota uplovili su 24. travnja 1770. u Botany Bay (Zaljev bilja), mjesto buduceg grada Sydneya i time je otkrivena istocna obala Australije. Iste godine Cook je Australiju proglasio britanskim kolonijalnim posjedom.

Australija je isprva služila kao zemlja za progon britanskih kažnjenika. 26. sijecnja 1788. u Botany Bay uplovljava flota od 11 brodova pod zapovjedništvom Arthura Phillipa (290 mornara i redarstvenika, 770 kažnjenika, medu kojima 197 žena), a ubrzo uspostavlja i prvo stalno naselje Europljana, Port Jackson, danas grad Sydney, nešto sjevernije od mjesta Cookovog sidrišta. Racuna se da je u prvih 80 godina u Australiju bilo dopremljeno oko 170.000 kažnjenika. Kažnjenici su stvorili temelje suvremene Australije, krcili su šume, gradili ceste, dopremali europske biljke (pšenicu, kukuruz i dr.) i životinje (ovce, goveda, konje).

Krajem 18. stoljeca i pocetkom 19. u Australiju se doseljavaju kolonisti iz Europe, posebice iz Engleske. Sve do sredine 19. stoljeca useljavanje je bilo sporo, ali sve veci porast ekonomske aktivnosti u Australiji i gospodarske krize u Europi koje su mnoge radnike ostavljale bez posla doprinijeli su bržem naseljavanju zemlje. Transport zatvorenika u Australiju ukinut je 1840. Pronalazak zlata u današnjoj saveznoj državi Victorija potaknuo je veliku imigraciju slobodnih kolonista u Australiju. U doba zlatne groznice od 1850. do 1860. broj stanovnika povecao se sa 437.000 na 1.146.000. Mnogi lovci na srecu nisu našli zlato, ali su ostali u Australiji i pretvorili se u rudare, ovcare, ratare.

Brzom naseljavanju zemlje doprinijelo je i osnivanje stocarskih farmi ovaca koje su davale visokokvalitetnu vunu engleskoj tekstilnoj industriji. Tijekom 19. stoljeca britanska kolonijalna vlast proširila se na cijeli kontinent. U to vrijeme formiraju se mnoge samoupravne kolonije koje su kasnije postale savezne države ili teritoriji. U oba svjetska rata Australija je ratovala na strani saveznika.

 

Ukoliko imate želju za putovanjem drugačiju od naše redovne ponude, mi imamo široku mrežu partnera s kojima možemo za Vas organizirati aranžman po mjeri.Kako bismo lakše složili ponudu koja će odgovarati Vašim željama pozivamo Vas da ispunite ovaj kratki upitnik i mi ćemo se uskoro javiti Vama.Sve informacije dobivene ovim putem koristiti ćemo isključivo kako bismo Vama osigurali ugodan odmor i neće biti dostavljene trećim osobama niti korištene u marketinške svrhe

Prijavu možete izvršiti preko ovog linka: Prijava - Putovanje po mjeri

Za sva dodatna pitanja stojimo Vam na raspolaganju.



Pošaljite upit

ID: [1688] Australija
Broj odraslih osoba:
Broj djece:
Datum dolaska:
Datum odlaska:
Upit:

Kontakt podaci

* Ime:
* Prezime:
Adresa:
Grad:
Poštanski broj:
Država:
* E-mail:
* Telefon / Mobitel 1:
Telefon / Mobitel 2:
Faks:
Napomene:
* denotes required field

Pretraga po ID-u

Google Search

Newsletter

Solution Graphics

Kontakt

Majstora Jurja 13, 21000 Split
Hrvatska (Croatia)
tel: +385 21 271040
fax: +385 21 271040
skype: SmokvinaTravel
MB: 2123681
OIB: 02419525960
ŽIRO RAČUN:
HR8623400091110356129
DEVIZNI RAČUN:
IBAN: HR8423400091510356908
SWIFT CODE: PBZGHR2X
ID KOD: HR-AB-21-060222784
e-mail:
info@smokvina.hr

Konvertor valuta