Traži

Smokvina.hr

Destinacije - Otok Hvar

Hvar

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži
Za druga značenja, pogledajte Hvar (grad).

Hvar je hrvatski otok u Jadranskom moru.

Hvar
Podatci
Smještaj Jadransko more
Otočna skupina {{{otočje}}}
Koordinate
Država Hrvatska
Gl. naselje Hvar
Površina 299,6 km²
Obalna crta {{{obalna crta}}} km²
Broj stanovnika
(popis 2001.)
11.500
Slika


Hvar
Hvar
Hvar
Hvar

Sadržaj

[sakrij]

Zemljopisni položaj i svojstva [uredi]

Hvar pripada grupi srednje-dalmatinskih otoka. Nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, usred skupine otoka koji su dijelom ove županije. Gledano po neposrednom susjedstvu, sjeverno od njega se nalazi otok Brač, a južno od njega se nalaze Šćedro (od kojeg ga dijeli Šćedorski kanal), Vis (više prema jugozapadu), Paklinski otoci, Korčula i poluotok Pelješac.

Duljine je 72 km, a u na širem dijelu je širok 10,5 km. Ukupna duljina obale mu je 254,2 km. Površine je 299,7 kilometara četvornih što ga čini četvrtim hrvatskim otokom po površini. Najviši vrh je sv. Nikola, visok 628 metara.

Cesta koja povezuje grad Hvar na zapadnoj i Sućuraj na istočnoj strani otoka iznosi 84 km. Otok Hvar je svojom površinom uglavnom prekriven borovom šumom što čini izuzetno ugodnu klimu i vinogradima koji proizvode i do 50 000 hektolitara vina godišnje.

Ime [uredi]

Današnje ime otoka je grčkog porijekla (od grč. Pharos – svjetionik). Iz tog su naziva Rimljani oblikovali ime Pharia. Dalmatinski Romani pretvorili su ga u Fara, a u ranom Srednjem vijeku doseljeni Hrvati suglasnik f zamjenjuju grupom suglasnika hv, te mijenjaju naziv u Hvar. Lokalno stanovništvo naziva ga "Hvor", "For", a književni oblik "Hvar" se javlja na istočnom dijelu otoka.

Povijest [uredi]

Otok je naseljen još u pretpovijesno doba, još prije 6000 godina. Iz tog razdoblja na otoku postoje nalazi osebujne Hvarske kulture (3500.--2500. g.pr.Kr.), poznate po bojanoj keramici.

Poznat su nalazi iz Markove i Grapčeve špilje, u kojoj je pronađen najstariji prikaz broda u Europi na ulomku keramičke vaze, te lokalitet Purkin kuk sa megalitima.

Kasnije, otok naseljavaju Iliri.

Hvar je bio mjesto starogrčke kolonizacije u 4. st. pr.Kr.. Na njemu je u to doba, 385. g. pr.Kr. osnovan Pharos, na mjestu današnjeg Starog Grada. Rečeni Pharos je bio polisom. Ne zna se je li bilo ostalih starogrčkih naselja na otoku, možda neko na mjestu današnjeg Hvara (znanstvenici su tu smještali Herakleju ili Dimos). U Starigradskom polju sačuvaj je ager, izvorna grčka katastarska podjela zemlje s kamenim međašima (gomilama) koji je i danas vidljiv.

Padom Sirakuze, bitne zaštitnice ovog otoka, dolazi kraj vlasti starih Grka. Otok pada pod vlast starog Rima 219. pr.Kr., a Pharos dobija ime Pharia.

Nakon pada zapadnog Rimskog carstva, otok ostaje u okviruBizanta. U vrijeme kasne antike povećalo se stanovništvo otoka. To razdoblje obiluje arheološkim nalazima. Nastao je veliki broj novih villa rustica na povjesnom ageru ali i na do tada zapuštenim istočnim dijelovima otoka. O tom razdoblju postoji praznina u pisanim izvorima sve do doseljenja Slavena.

Tada dolazi u trostoljetni posjed Neretvanske kneževine. U istom razdoblju, stanovništvo se poslavenjuje u potpunosti i poprima hrvatski jezik, kulturu i nazive. Tada se na otoku i naselilo starohrvatsko pleme Slavogosta.

U 11. stoljeću postaje dijelom srednjovjekovne hrvatske kraljevine Petra Krešimira IV..

Poslije se u vlasti smjenju Mletačka Republika, Bizant, Hrvatsko-ugarska kraljevina.

1331. se komuna konačno stavlja pod mletačku zaštitu od omiških gusara. 1420. godine ga Mlečani u potpunosti nadziru. Mletačka vlast je bila sve do pada Mletaka, 1797. godine. U tom razdoblju je grad Hvar bio glavna mletačka luka na istočnoj jadranskoj obali. Otok Hvar je bio dijelom iste upravne jedinice, kao i otok Vis, Hvarske komune. Trag te podjele je današnja Hvarsko-bračko-viška biskupija.

1510 do 1514 traje Ustanak hvarskih pučana pod vodstvom Matija Ivanića protiv hvarskih plemića. Pučani su svrgnuli plemićku vlast na otoku, a ustanak je na kraju ugušila Venecija.

Nakon 1797., dolazi pod vlast Habsburške Monarhije. 1806. dolazi pod Napoleonovu Francusku, Habsburšku Monarhiju odnosno reorganiziranjem iste, pod austrijski dijel Austro-Ugarske. Tada dolazi "malo zlatno razdoblje" za ovaj otok: uređene su sve otočne luke, napravljene je katastar, događa se mala industrijalizacija, a uzlazni konjunkturni krug na poljodjelskom tržištu (vinova loza, buhač, levanda) jača srednji sloj stanovništva, a zaostajanje nižih slojeva se ublažilo uljevom glavnice na otok. Do pojave parobroda, otok je imao svoju trgovačku mornaricu.

U gradu Hvaru su tada otvorili konzulate Grčka, Parma, Papinska država i Napuljsko Kraljevstvo.

1858. je otvorena prva meteorološka postaja u Hrvatskoj.

1868. je osnovano prvo turističko društvo ("Higijeničko društvo").

Raspadom Austro-Ugarske, ulazi u Državu SHS. Kraljevina Italija zaposjeda otok iste 1918. godine, i ostaje sve do 1921., kada konačno postaje dijelom Kraljevinu SHS/Kraljevine Jugoslavije.

1941., padom Kraljevine, ulazi u sastav NDH, gdje je bio dijelom velike župe Cetina.

Padom vlasti NDH, dijelom je NR Hrvatske/SR Hrvatske. Otok je bio jedna upravna jedinica, općina Hvar sa sjedištem u gradu Hvaru.

Kasnije, osamostaljenje Hrvatske, u današnjoj Republici Hrvatskoj, Hvar se dijeli na četiri općine: Grad Hvar, Stari Grad, Jelsa i Sućuraj.

Početkom Domovinskog rata, otočko stanovništvo i gospodarstvo je trpilo posljedice pomorske blokade, koju je uspostavila JRM, koje je vodilo i kojom je upravljalo velikosrpski usmjereno osoblje.

Reljef [uredi]

Klima [uredi]

Klima je sredozemna. Zapadni dijel otoka je izrazito sušniji, čak je među krajevima sa najmanje padalina u Hrvatskoj.

Vode [uredi]

Sjevernozapadni dio otoka (Starigradsko polje) ima više izvora i bara, a u Jelsi, Starigradu i Vrboskoj postoje bočati potoci. Ostatak otoka je krševit i suh.

Promet [uredi]

Otok ima razgranatu mrežu prometnica. Jelsa, Starigrad i Hvar spojeni su modernom cestom s tunelom. Mreža uskih i loših cesta povezuje cijeli otok, od Sučurja do Hvara.

Redovne trajektne veze s kopnom pristaju u Starom gradu i Sučurju. Brzi putnički brodovi povezuju Jelsu i Hvar sa Splitom.

U Starigardskom polju je mali aerodrom generalne avijacije s travnatom stazom.

Gospodarstvo [uredi]

Stanovništvo [uredi]

Jedino autohtono i apsolutno većinsko stanovništvo ovog otoka su Hrvati.

Najveća naselja na otoku su Hvar, Stari Grad, Jelsa i Sućuraj, koji su ujedino i četiri otočke općine koje pokrivaju područje ovog otoka.

Ostala naselja na Hvaru su:

Naseljena:

Kultura [uredi]

Sport [uredi]

Vanjske poveznice [uredi]

Pošaljite upit

ID: [522] Otok Hvar
Broj odraslih osoba:
Broj djece:
Datum dolaska:
Datum odlaska:
Upit:

Kontakt podaci

* Ime:
* Prezime:
Adresa:
Grad:
Poštanski broj:
Država:
* E-mail:
* Telefon / Mobitel 1:
Telefon / Mobitel 2:
Faks:
Napomene:
* denotes required field

Pretraga po ID-u

Google Search

Newsletter

Solution Graphics

Kontakt

Majstora Jurja 13, 21000 Split
Hrvatska (Croatia)
tel: +385 21 271040
fax: +385 21 271040
skype: SmokvinaTravel
MB: 2123681
OIB: 02419525960
ŽIRO RAČUN:
HR8623400091110356129
DEVIZNI RAČUN:
IBAN: HR8423400091510356908
SWIFT CODE: PBZGHR2X
ID KOD: HR-AB-21-060222784
e-mail:
info@smokvina.hr

Konvertor valuta