Traži

Smokvina.hr

Destinacije - Hrvatska

Vinišće je malo pitoreskno mjesto 25 km udaljeno od zračne luke Split, 40 km od trajektne luke Split u koju pristaju brodovi raznih kompanija i koja je centralno mjesto za putovanja do srednjodalmatinskih otoka.

Otok Čiovo

Čiovo je otok u srednjoj Dalmaciji, s površinom od 28,8 km² i 6.071 stanovnikom (1991.). Pruža se u smjeru istok – zapad i zatvara Kaštelanski zaljev. Povezan je s kopnom preko dva mosta: pokretnim Čiovo – Trogir i manjim mostom Trogir – kopno. Otok je brdovit s najvišim vrhom Rudine (209 m). Na najsjevernijem dijelu nalazi se južni dio grada Trogira s brodogradilištem, a ostala naselja su Arbanija i Slatine na sjeveroistočnoj obali, Žedno u unutrašnjosti i Okrug Gornji i Donji na zapadnoj obali. Tragovi života iz antike, nekoliko vrijednih kulturnih spomenika (samostan Sv. Križa na sjeveroistočnoj obali, samostan sv. Ante, crkva Gospe od Prizidnice na južnoj strani, 2 km od Slatina). Mnogi građani obližnjeg Splita ljetuju na otoku. Otok je poznat po svojoj mediteranskoj klimi, bogatoj vegetaciji, arhipelagu malih slikovitih otocica, bezbrojnim skrivenim zaljevima i plazama. Mjesta na Čiovu su: Okrug Gornji, Okrug Donji, Arbanija, Žedno, Slatine. Rivijera Okrug udaljena je samo 4 km od centra Trogira, to je

Mjesta:

Otok Korčula

Korčula [ˈkɔːr.tʃulâ] (staronjemački Kurzel, talijanski Curzola, grčki. Korkyra Melaina, latinski Corcyra Nigra) je hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale. Razvijeno je poljodjelstvo, ribolov, brodogradnja i turizam. Otok pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ima površinu od 279,03 km2 (dužina 46,8 km, širina 5,3-7,8 km) i 16.000 stanovnika. Najviša brdu su Klupca sa 568 m i Kom sa 510 m. To je šesti najveći Jadranski otok. Klima je blaga; prosječna temperatura u siječnju je 9.8 °C, a u srpnju 26.9 °C. Proječne godišne padaline su 1.100 mm, a otok je prekriven mediteranskom florom, ponegdje i šumom borova. Otok je povezan sa Orebićem na poluotoku Pelješcu te Drveniku blizu Makarske uz pomoč trajekta. Trajekti drže vezu i sa drugim gradovima, kao što su Dubrovnik, Split, Zadar i Rijeka, a po ljeti i sa Italijom.

Mjesta:

Otok Hvar

Hvar je hrvatski otok u Jadranskom moru. Nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, usred skupine otoka koji su dijelom ove županije. Gledano po neposrednom susjedstvu, sjeverno od njega se nalazi otok Brač, a južno od njega se nalaze Šćedro (od kojeg ga dijeli Šćedorski kanal), Vis (više prema jugozapadu), Paklinski otoci, Korčula i poluotok Pelješac. Duljine je 72 km, a u naširem dijelu je širok 10,5 km. Ukupna duljina obale mu je 254,2 km. Površine je 299,7 kilometara četvornih. Najviši vrh je sv. Nikola, visok 628 metara.

Mjesta:

Otok Brač

Brač je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita. Brač je najveći srednjodalmatinski otok. Dug je oko 40 km, a širok prosječno 12 km. S ukupnom površinom od 395 km² je treći otok po veličini na Jadranu. Od kopna je Bračkim kanalom (najveće dubine 78m) udaljen 6 do 13 km. Prema zapadu je od otoka Šolte odvojen Splitskim vratima, a prema jugu od otoka Hvara Hvarskim kanalom (dubine 91 m). Otok je izgrađen od karbonatno-vapnenačkih stijena, a nastao je prije otprilike 100 milijuna godina u razdoblju krede, ali tek u holocenu postaje otok. Erozijom i taloženjem nastale su i druge vrste tla, tako da se danas sastoji od vapnenca, pješčenjaka, breča, gline i crvenice. Najviši vrh je Vidova gora, inače i najviši vrh svih jadranskih otoka (778 m/nm).

Mjesta:

Dubrovnik Riviera

Dubrovnik je grad na jugu Hrvatske, administrativno središte Dubrovačko-neretvanske županije i jedno od najvažnijih povijesno-turističkih središta Hrvatske. 42°66\' N - 18°07\' E Dubrovnik se nalazi na južnom Jadranu. Grad se razvio na istočnoj obali Jadranskog mora, gdje prestaje niz jadranskih otoka i počinje otvoreno more. Leži na južnim padinama i u podnožju brda Srđ. Šire dubrovačko područje obuhvaća uski primorski pojas dug oko 250 km, koji se proteže od Kleka na zapadu do Sutorine i rta Prevlaka na istoku.

Mjesta:

Istra

Istra je najveći hrvatski (a ujedno i jadranski) poluotok. Nalazi se na sjeveroistočnom dijelu Jadrana na teritoriju Slovenije i Hrvatske (prema nekima Istra seže i do Trsta). Geografska granica Istre prema sjeveru je planinski lanac Ćićarija, a prema istoku hrbat Učke (tako da npr. Opatija nije dio Istre nego Kvarnera). Zapadna obala Istre je plića i bolje razvedena, dok je istočna strma i slabije naseljena. Istru se obično dijeli na tri dijela: * Crvena Istra (zapadna obala), gdje prevladava crveno-smeđa zemlja (crljenica) * Siva Istra (središnja Istra), zbog sivog glinenastog tla. * Bijela Istra (padine Učke i istočni dio poluotoka) zbog kamenitog tla. Istočna obala Istre (tzv. Liburnija odnosno gradovi Brseč, Lovran, Opatija, Volosko, Matulji, Kastav) odnosno zapadni dio Kvarnerskog zaljeva od 1990 godine odvojeni su od matice Istre, tako da se upravno tumače kao djelovi Primorsko goranske županije. Veći dio Istre pokriva Istarska županija. Važni gradovi i općine u Istri su Pula, Pazin, Por

Mjesta:

Kvarner

Kvarnerski zaljev je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja. Najvažniji otoci u Kvarnerskom zaljevu su Krk, Cres, Lošinj i Rab. Manji otoci su Unije, Susak, Ilovik, Prvić i Goli otok. More u Kvarnerskom zaljevu je pretežno plitko. Na obali se nalazi najveća hrvatska luka Rijeka te kroz Kvarnerski zaljev vode značajni pomorski putevi (najviše kroz prolaze između Krka i Cresa te Cresa i Istre). Tolika količina pomorskog prometa ima negativno ekološko značenje.

Mjesta:

Pelješac

Pelješac je poluotok u Dubravačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj. Drugi je po veličini poluotok u Hrvatskoj. Na Pelješcu nema gradova, a gradići su Ston i Orebić. Ostatak čine sela, a kao veća sela ističu se Ponikve koje se sastoji od mnogo manjih sela, Kuna Pelješka i Trpanj. Jedno od kupališta je Prapratno, gdje je i pristanište brodova,zatim Žuljana i Divna kraj Trpnja. Pelješac se dijeli na prostor ijekavskoga govora od Stona do Janjine i prostor ikavskoga govora na ostalim mjestima. U selima ima mnogo vinove loze,a uzgajaju se i domaće životinje.Na seoskom gospodarstvu Antunović u Kuni mogu se i vidjeti magarci. Od kulturno-povijesnih spomenika ističu se zidine u Stonu, najduži zid na svijetu nakon Kineskog zida. U Kuni,Potomju,Janjini,Stonu,Orebiću, i Trpnju su osnovne škole. Blizu je Neuma (BiH), Dubrovnik,Metković i Ploće. Najviše brdo na Pelješcu je Sveti Ilija s istoimenim vrhom na 961 m nadmorske visine. Sveti Ilija je poznat još i pod nazivima Zmijsko brdo ili Monte Vipera.

Mjesta:

Otok Vis

Vis je otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana. 45 km je udaljen od kontinentalnog kopna. Površina otoka iznosi 90,3 km2, na otok vozi komercijalna linija iz Splita dva do četri puta dnevno, a ljeti ima i vezu s Anconom u Italiji. Ukupna duljina obala Visa je 77 km. Oko otoka Visa se nalaze brojni manji otoci, otočići i školji (Biševo, Budihovac, Brusnik, Jabuka, Ravnik, Svetac i drugi). Vis i Biševo, satelitska snimka Vis i Biševo, satelitska snimka Klima Klima na otoku je sredozemna. Glede činjenice da je otok dosta udaljen od ostalih otoka i kontinentalnog kopna, odnosno dosta je usamljen na pučini, Vis je izložen jačem vjetru nego susjedni jadranski otoci.

Mjesta:

Otok Pag

Otok Pag je površinom 5. najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 269,2 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5). Otok je poznat po svojoj slaboj pokrivenosti vegetacijom te ga se često uspoređuje s Mjesečevom površinom. Kamenit pejzaž s tek pokojom vlati aromatičnog bilja koje pasu ovce stvara pomalo sablastan dojam, a rezultat je položaja otoka pod Velebitom s kojeg cijele godine (osobito zimi) pušu jake bure koje sa sobom nose posolicu iz Velebitskog kanala. Na otok se, s južne strane, može stići mostom (340 m) iz pravca Zadra, tj. Posedarja ili trajektom u Žigljen na sjeveru otoka iz luke Prizna. Činjenica što se u oba slučaja otoku prilazi s njegove puste, istočne strane ponekad, kod posjetitelja koji dolaze prvi put, izaziva šok.

Mjesta:

Otok Vir

Otok Vir (talijanski Puntadura) je otok u Hrvatskoj, otok blizu grada Nina, odvojen od kopna kod mjesta Privlaka plitkim gazom. Gaz je za vrijeme Austro-Ugarske prokopan kako bi mogli kroz njega prolaziti manji brodovi. Na tom najbližem položaju prema kopnu, sagrađen je most na 11 stupova u doba sedamdesetih godina 20. stoljeća. Na otoku se nalaze tri veća naselja: Vir, Torovi i Lozice. Najviši vrh Vira je Barbinjak, 116 m n/m. Otok je slabije razveden. Na sjeveroistočnom pogledu s Vira proteže se otok Pag, a jugozapadni pogled gleda na Virsko more i otoke Ugljan, Sestrunj, Rivanj, Molat i Ist. Na otoku Viru, u zaljevu Kozjak nalaze se ostaci stare mletačke tvrđave iz 17. stoljeća.

Mjesta:

Otok Šolta

Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji (Južna Hrvatska), nedaleko Splita, zapadno od Brača, površine 51,9 km². Najviši vrh na otoku nalazi se na nadmorskoj visini od 237 m, kod Gornjeg sela. Uz otok Šoltu, kod uvale Maslinica, nalazi se još sedam otočića. Glavno mjesto na otoku su Grohote. Za istaknuti je bogatstvo flore i posebno faune (preko 100 vrsta ptica, divlje svinje, zečevi, itd.). Otok je naseljen od prapovijesti, a prvi put ga spominje Pseudoskilaks u IV. st. B.C. pod imenom Olyntha.

Mjesta:

Otok Rab

Otok Rab sa susjednim otočićima čini rapsku otočnu skupinu koja se, smještena na kvarnerskom prostoru, nalazi na izuzetno povoljnom geografsko-prometnom i geografsko-turističkom položaju u odnosu na europsko i domaće turističko tržište. Otok Rab (Arbe) se pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok, paralelno s kopnom podvelebitskog primorja. Za otok su specifičane geomorfološke karakteristike koje čine grebeni i udoline koje se pružaju smjerom SZ-JI. Najveća zračna dužina otoka Raba, od rta Gavranić do rta Sorinj, iznosi 22 km. Zahvaljujući svom nepravilnom obliku, širina je otoka različita. Tako je najuži na južnom dijelu od rta Krkland do zaseoka Perčinić u Barbatu 3 km, dok je najširi, i to 10 km, u svom sjevernom dijelu od rta Šilp u Loparu do rta Kristofor na sjeverozapadu otoka. Povoljne mikroklimatske prilike karakterizira srednja godišnja temperatura od 14,9°C te godišnja količina oborina od 1108,8 mm, što je karakteristika prijelazne klime između maritimne i kontinentalne. Prosječno godišnje trajanje

Mjesta:

Otok Murter

Povijest Najveći i kopnu najbliži otok Šibenskog otočja bio je naseljen od starih Ilira jos u prethistorijsko doba. Prvi put ga spominje grčki prirodoznanstvenik Ptolemej pod imenom Scardon. Povijesni kontinuitet održan je i kroz vremena vladavine Rima o čemu svjedoče ostaci rimskog naselja Colentum između Betine i Murtera, brojne ruševine rimskih ljetnikovaca, freske i mozaici razasuti po kopnu i moru. Pod hrvatskim imenom Srimac spominje se 1251. godine kada ugarsko-hrvatski kralj Bela proglašava granice Šibenske komune. U to vrijeme na otoku se nalaze samo dva naselja: Veliko Selo (današnji Murter) i Jezera, dok Betina i Tisno nastaju u kasnijim stoljećima za vrijeme povlačenja domaćeg stanovištva pred turskim provalama. Danas su sva mjesta povezana asfaltiranim prometnicama. Gospodarstvo Veći dio otoka prekriven je stoljetnim stablima maslina i smokava što su i glavne tradicionalne kulture koje uzgaja domaće stanovništvo. Dinko Zavorović, šibenski povjesničar, zapisao je 1597. godine da je otok dobr

Mjesta:

Otok Mali Lošinj

Mali Lošinj (tal. Lussinpiccolo) je grad u Hrvatskoj smješten na južnoj strani otoka Lošinja, 7. otoka po veličini na Jadranu. Administrativno, kulturno i financijsko središte zapadnog dijela kvarnera. Zemljopisni položaj Malog Lošinja je 44 33 57N i 014 23 35E. Mali Lošinj,panorama Mali Lošinj,panorama Administrativna jedinica Grad Mali Lošinj površine 223 km2, obuhvaća južni dio otoka Cresa, od zaljeva Koromačno i Ustrine, te otok Lošinj i skupinu manjih otoka: Unije, Ilovik, Susak, Srakane Male, Srakane Vele i niz nenaseljenih otočića. Mali Lošinj najveće je naselje na otoku i na Jadranskim otocima, a smješten je u Uvali August, najvećoj zatvorenoj uvali ovoga otočja. Za nautički turizam vrlo važna luka jer je smještena na plovnom putu između Istre i Dalmacije. Mali Lošinj je priobalno naselje na otoku Lošinju, smješteno u dnu uvale/luke Mali Lošinj. Okrenut je moru sa sjeverozapadne strane. Uvala i lučica Sveti Martin Uvala i lučica Sveti Martin Širenjem, na sjeveroistoku je Mali Lošinj izašao na sjev

Mjesta:

Otok Lastovo

Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Nalazi se 14 km prema jugu od otoka Korčule. Upravnom podjelom pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Zemljopis Površina otoka: 41 km2 Broj stanovnika: 835 st. (2001.) Duljina: 10 km Širina: 5,8 km Najviši vrh otoka: Hum (417 m). Oko otoka Lastova se nalazi 46 otočića i hridi. Sam otok Lastovo je najveći otok u Lastovskom arhipelagu, koje se grana prema sjeveroistoku prema otočićima Lastovnjacima i Vrhovnjacima. Najveću razvedenost imaju sjeverozapadna i zapadna obala. Najšumovitiji je hrvatski otok - preko 70 postotaka šumovite površine. Povijest Postoje arheološki nalazi u uvali Ublima (na jugozapadnoj obali) iz starorimskog razdoblja i ranog srednjeg vijeka. U vrijeme grčke kolonizacije spominje sa kao Ladesta. Od ranog srednjeg vijeka mijenjao je vlasnike: Bizant, Mletke (nakon 1000.), Dubrovačku Republiku (od 13. stoljeća) , Habsburšku Monarhiju (od 1797., nakon Campoformijskog mira). Za Napoleona, nakratko ga zauzimaju i njime vladaj

Mjesta:

Otok Krk

Otok Krk (talijanski Veglia) je uz susjedni otok Cres najveći (405,78 km2) od 1246 otoka koliko ih ima Hrvatska. Administrativno sjedište otoka je grad Krk. Otok se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji. Na otoku se nalazi Zračna luka Rijeka. Od 19. srpnja 1980. godine otok Krk povezan je s kopnom putem Krčkog mosta (ex Titov Most), čiji su radovi započeli u srpnju 1976. sponzorstvom samog Tita. Naselja na otoku Krku Krk je hrvatski otok sa najviše naseljenih mjesta. Ima ih ukupno 68. Neka od njih su: Grad Krk, Punat, Njivice, Baška, Dobrinj, Valbiska, Malinska, Porat, Vantačići, Zidarići, Turčići, Kremenići, Žgombići, Rasopasno, Vrbnik, Bogovići, Sveti Vid, Šilo, Čižići, Klimno, Sužan, Tribulje, Sv.Ivan, Gabonjin, Kras, Polje, Gostinjac, Risika, Žestilac, Garica, Kornić, Stara Baška...

Mjesta:

Kontinentalna Hrvatska

Kontinentalna Hrvatska

Mjesta:

Dugopolje Podi

"Podi - Dugopolje" (obuhvaća lokacije Podi istok-Krč-Bani-Podi zapad) U Dugopolju se nalazi jedna od najvećih hrvatskih poslovnih zona. U kompleksu poslovne zone Dugopolje-Podi, neposredno uz autocestu A1 (Zagreb-Split) danas radi nekoliko puta više zaposlenih nego što sama općina ima stanovnika. Po koncentraciji poslovnih objekata, proračunu i razvojnim mogućnostima, jedna je od najrazvijenijih općina u Republici Hrvatskoj. Izrađen je Detaljni plan uređenja za zonu "Podi" i zonu "Krč", što znači da svaka poduzetnička parcela ima gotovu lokacijsku dozvolu jer ju zamjenjuje Izvod iz DPU-a. To podrazumijeva da poduzetnici tj. investitori idu izravno u postupak ishođenja građevne dozvole. Izrađeni su svi potrebni glavni projekti infrastrukture te ishođene građevne dozvole za infrastrukturu. Od ukupne urbanizirane površine 95% je otprije u vlasništvu Općine Dugopolje, a preostali manji dio imovinsko - pravno je riješen s ranijim vlasnicima.

Mjesta:

Pretraga po ID-u

Google Search

Newsletter

Solution Graphics

Kontakt

Majstora Jurja 13, 21000 Split
Hrvatska (Croatia)
tel: +385 21 271040
fax: +385 21 271040
skype: SmokvinaTravel
MB: 2123681
OIB: 02419525960
ŽIRO RAČUN:
HR8623400091110356129
DEVIZNI RAČUN:
IBAN: HR8423400091510356908
SWIFT CODE: PBZGHR2X
ID KOD: HR-AB-21-060222784
e-mail:
info@smokvina.hr

Konvertor valuta